Kvalitetan imunološki sustav bebicama pomaže da se optimalno razvijaju u prvim godinama života.

Prva antitijela beba dobiva od mame preko posteljice tj putem krvi i to u trećem tromjesečju.

Po rođenju beba dodatno dobiva antitijela od mame putem mlijeka tj kroz kolostrum koji je osim antitijelima, bogat raznim vitaminima, mineralima, proteinima, ugljikohidratima i faktorima rasta.

Oba ta načina prijenosa i putem posteljice i putem mlijeka je tzv pasivni imunitet.

A aktivni imunitet se razvija u dodiru sa raznim bakterijama iz okoliša. I on se u potpunosti razvije do nekih 3-4 godina starosti djeteta.

Dok se taj aktivni imunitet u potpunosti ne razvije, djeca su podložnija raznim infekcijama.

Što više bakterija i virusa dođe u kontakt s bebeom, to će aktivni imunitet biti jači. Tu se zapravo razvija tzv.antigensko iskustvo koje omogučuje imunološkom sustavu da memorira loše mikrobe i sljedeći put kad dođe s njima u dodir, lakše ih prepozna i eliminira.

Bakterije u crijevima pripremaju tebe kao majku za sami porod a po rođenju izgrađuju bebin imunitet.

Prilikom začeća, bakterije u tvojim crijevima i vagini se počinju grupirati. Osim što tvojoj bebi žele osigurati čim više energije i hranjivih tvari za rast, oni žele biti što brojniji i kvalitetniji jer oni prvi dolaze u kontak s bebom prilikom prirodnog porođaja kroz vaginalni kanal.

Tu najviše dolazi do porasta laktobacila i bifidobakterija. Njihovim jačanjem se ujedno uništavaju neprijateljske bakterije.

Kada pukne vodenjak, bakterije iz vagine se razliju po maminim bedrima i strpljivo čekaju. Beba rođenjem izlazi iz sterilne posteljice, i kako prolazi kroz porođajni kanal tako njena glava, usta i koža dolaze u prvi kontak s bakterijama iz mamine rodnice i na maminim bedrima.

To je prvi i najvažniji kontakt.

Zatim slijedi kontakt s drugim bakterijama – preko mamine kože, poljubaca, ukućana, rodbine, prijatelja, okoliša itd.

Sve te bakterije koje dolaze u kontakt s bebom – grade imunitet.

Obzirom da se preko 80% imunoloških stanica stvara upravo u crijevima, bakterije koje imamo u crijevima moraju biti najbolje i najjače. Jer ono što preko bakterija u crijevima naučiš svoj imunološki sustav – to će se prenositi po ostatku tijela.

Jedan od razloga zašto je dobro da prvi bakterije domaćini u bebi budu laktobacili je taj što oni razgrađuju laktozu iz majčinog mlijeka a bebi daju energiju potrebnu za rast i razvoj.

Općenito, beba teško može razgraditi bilo kakve nutrijente koje dobije preko majčinog mlijeka, ali u tome svemu joj pomažu dobre bakterije.

Važno je zapamtiti da je prvih 1000 dana života, počevši od samog začeća, presudno u postavljanju temelja za imunološku funkciju i zdravlje u kasnijem životu.

Prijevremeno rođene bebe imaju smanjenu razinu antitijela koju majka prenosi putem posteljice pa je njihov imunološki sustav dosta slabiji i kao takve su češće podložnije infekcijama.

Pokazalo se i da bebe koje su dojene imaju jači imunološki sustav u odnosu na bebe koje su na dohrani pa manje obolijevaju od raznih infekcija dišnog, probavnog, urinarnog i mokraćnog sustava. Ali to ne znači da se dojene bebe neće nikada razboljeti.

Moja preporuka je da dojiš zbog svih benefita koje dojenje pruža i to u prvih 6 mjeseci djetetova života. Ali razumijem da je to osobna odluka i da nije ostvarivo kod svake majke.

U slučaju da ne možeš dojiti i da koristiš adaptirano mlijeko, preporučam ti da bebici daješ probiotike i kolostrum kao dodatke prehrani kako bi se crijevni mikrobiom što bolje izgradio i kako bi se ojačao sami imunološki sustav.

A da bi ti kao majka u trudnoći izgradila što bolju vojsku dobrih bakterija koje ćeš prenijeti svojoj bebici, uz pravilniju prehranu preporučam dodatan unos probiotika i prebiotika.

Kako pravilno razvijati i jačati imunološki sustav, kako postupati u određenim fazama infekcije dišnog sustava i još mnoštvo toga, možeš saznati kroz webinar o imunitetu. Detalji o webinaru su na blogu – Nekaj me lovi, mislim da ću se razboljeti. A prijava je moguća putem weba ili putem maila marie.djetelina@gmail.com