Sve više ljudi se bori sa raznim alergijskim i autoimunim reakcijama. Bilo da se radi o alergijama na hranu, na neke peludi biljaka, bilo da se radi o dermatitisima, reumatoidnim bolestima, upalnim bolestima crijeva itd.

One mogu zahvatiti djecu već u najranijoj dobi a mogu se manifestirati kasnije, u odraslijoj dobi.

Osim što tu važnu ulogu igra sami imunološki sustav, tome pridonosi i upotreba antibiotika u trudnoći, dojenju ali i davanje antibiotika novorođenčadi i maloj djeci. Pa se rizik od razvoja alergijskih i autoimunih bolesti dodatno povećava.

Nekada se mislilo da su djeca ranjivija i podložnija infekcijama od odraslih. Mislilo se da djeca imaju nezreli imunološki sustav.

Ali imunološki sustav djece tj novorođenčadi je samo drugačiji nego onaj kod odraslih. I iako je drugačiji, zapravo je jako učinkovit u onome što radi ako je dobro izgrađen.

Glavna razlika između imuniteta je ta što dječji imunitet nema sjećanja na ranija iskustva.

Imunološki sustav nije prekidač koji se pali u vrijeme sezone gripe i prehlade, pa se gasi kad ta sezona završi.

Imunološki sustav radi 24 sata dnevno, svaki dan. On neprestano traži bilo kakve ozljede od onih najmanjih do najvećih, traži uljeze poput bakterija i virusa koji su se ušuljali u tvoje tijelo.

Da bi on to mogao pronaći, on mora znati što je opasno a što nije.

To se postiže treniranjem imunološkog sustava još dok je beba u majčinoj utrobi.

Prvi trening radiš ti kao majka kroz odnos prema svojem tijelu, jer prva antitijela s kojima beba dolazi u doticaj dolaze upravo od tebe preko posteljice.

A po rođenju pa sve do starosne dobi tj smrti imunološki sustav se stalno mora održavati i hraniti. Ne možeš ga jednom nahraniti i to je to. Kao što ni tebi nije dovoljan jedan obrok po rođenju pa da do starosti više ne moraš jesti.

Imunološki sustav beba funkcionira po principu koji ne zahtijeva prepoznavanje antigena, već reagira na sve s čime se do sada nije susreo pomoću nespecifičnih antitijela koje je naslijedilo od mame jer ne raspoznaje da li je nešto dobro ili loše.

Dok kod odraslih i starije djece, imunitet radi na način da prepoznaje antigene i stvara specifična antitijela.

Zbog toga imunološke stanice beba ne štite od ponovljenih infekcija istom bakterijom i virusom jer nema prepoznavanja antigena i nema memorije.

Nije ispravno reći da su imunološke stanice odraslih bolje od onih koje imaju bebe, već je ispravno reći da su drugačije.

Infekcije koje se javljaju u prvim mjesecima života bebe, postavljaju temelje za dugoročno zdravlje.

Po rođenju, beba postaje izložena raznim čimbenicima okoliša uključujući i bakterijama i virusima.

Vrlo mala dojenčad, starosti 2-3 mjeseca, su izuzetno osjetljiva na RSV virus, E.coli, streptokok skupine B, enteroviruse i to posebno ako nemaju dobro izgrađen imunološki sustav tj ako je od majke prenesen imunitet ograničenog i slabijeg kapaciteta.

Kada beba navrši 6 mjeseci starosti, njen imunitet se drastično mijenja. On počinje sam stvarati antitijela tj počinje razvijati antigensko prepoznavanje.

Bebe vole sve što prime u ruku stavljati u usta. Upravo to omogućuje njihovom imunološkom sustavu da dođe u doticaj sa bakterijama iz svojeg okruženja.

Na taj način se trenira imunološki sustav. Na taj način imunološki sustav uči prepoznavati i memorirati što je dobro a što loše.

Uči se biti novi čovjek.

Drugim riječima tvoja okolina oblikuje tvoj imunološki sustav ali je potrebno postaviti dobre temelje, kako prije trudnoće, tako za vrijeme trudnoće a onda i po rođenju bebice.

Beba kad prelazi iz majčine utrobe u naš svijet, ona prelazi iz potpuno sterilnog okruženja u svijet pun mikroba. Funkcija njenog imuniteta u tih prvih par mjeseci je da ju prilagodi novom okruženju, da joj pomogne u tom prijelazu.

A imunitet odraslih i starije djece je izuzetno vješt u svladavanju raznih patogena, po 3 u svakom danu.

Da li će imunitet bebe razviti ispravan odgovor na susret s antigenom, ovisi o repertoaru antitijela koje je naslijedilo od mame.

Iz tog razloga je važno da se mame prvo pripreme za trudnoću i da tijekom cijele trudnoće rade na jačanju imunološkog sustava i crijevnog mikrobioma.

A po rođenju je važno dodatno jačati i oblikovati imunološki sustav bebe.