Upotreba ove biljčice potječe još iz srednjeg vijeka te su je Grci, Rimljani, Germani koristili za piće, kod glavobolje, groznice, ženskih bolesti, zacjeljivanje rana, a Egipćani su je posvetili suncu.

Vjerujem da najčešće pomisliš na kamilicu kad se spomene čaj: i to je jedna od najomiljenijih biljki naših baka koje su svojim „domaćim lijekovima“ savršeno dobro znale što i kako rade. 

Poznata su i mnoga narodna imena za kamilicu poput titrica, maternjak, bijela rada, žabnjak, kokotnjak, jarmen, hermanek, popadija, carev cvijet.

Jedna od zanimljivosti, koja ujedno opisuje koliko je bitna i ljekovita kamilica, ne samo za tebe kao čovjeka, je ta što je pozitivno utječe na druge biljke pa je dobila nadimak ‘liječnica za biljke’. Ona je omiljena susjeda u svom kvartu jer potiče recimo bosiljak, ružmarin i mentu da proizvode više eteričnog ulja.

Poznati botaničar Hieronymus Bock, koji je živio u 16. stoljeću, napisao je za kamilicu: “Bez toga cvijeta, te sasvim obične kamilice, ne može se ništa postići, jer nema korisnije biljke kao lijeka nego što je upravo cvijet kamilice, koji se upotrebljava za gotovo sve bolesti.” 

Poznato je oko 20 vrsta biljke kamilica, a ljekovite su dvije vrste: rimska kamilica – Chamaemelum nobile (L.) All. (= Anthemis nobilis L.) i njemačka kamilica – Chamomilla recutita (L.) Rauschert (= Matricaria recutita L.).

Samo ime biljke “Kamilica” dolazi od grčke riječi khamaimēlon. U prijevodu khamai znači “na zemlji”, a mēlon “jabuka”. Drugim riječima kamilica je “jabuka na zemlji ili sa zemlje”, što je povezano s njenim specifičnim mirisom koji podsjeća na jabuku. A ime ‘Matricaria’ potječe od latinskog naziva što znači majka i često se koristila kod bolesti majki I žena.

Od obje vrste kamilice koriste se osušene cvjetne glavice.

Najupečatljivija razlika između ovih dviju kamilica je u eteričnom ulju – rimska sadrži prozirno ulje, dok je ulje njemačke kamilice duboko plave do plavo-zelene boje koja potječe od spoja kamazulena. Osim toga razlika je i u izgledu cvjetova.

Njemačka kamilica je ona koja raste u vrtovima, na poljima, oko kuće, uz put i bere se kad su cvjetovi u punom cvatu, dok se rimska uzgaja iz sjemena ili sadnica i bere se kada se pupovi krenu otvarati prije nego se skroz otvore. Cvjetovi se uvijek beru oko podneva kad je najjače sunce jer je tad najveća koncentracija eteričnih ulja prisutna u cvjetićima.

Obje imaju snažan ugodan miris i gorak okus.

Djelovanje kamilice:

• Protuupalno pa se koristi kod hemeroida, čireva na želucu ili u usnoj šupljini, zubobolje, reumatoidnog artritisa
• Zbog takvog snažnog protuupalnog djelovanje koristi se i za razne kožne tegobe – akne, psorijazu, dermatitis, seboreju, osip, iritacije, pelenski osip, ubode insekata, vlasište (iritacija, crvenilo, prhut), rane koje teško zacjeljuju
• Antialergijsko – smanjuje stvaranje leukotriena koji potiču alrgijske reakcije
• Spazmolitsko – opušta glatke mišiće unutarnjih organa pa se koristi kod grčeva crijeva, bolova u želucu, menstrualnih bolova, kolika kod beba
• Sedativno – umiruje živčani sustav pa se koristi kod nesanice, nervoze, napetosti, anksioznosti, stresa, PMSa
• Kod probavnih tegoba – nadutost, povraćanje, proljev, podrigivanje
• Koristi se i za njegu bradavica kod dojilja kao i za rast zubića kod beba

Obzirom da spostoje razlike u sastavu ovih kamilica tako postoje razlike i u djelovanju. Npr njemačka kamilica ima jači protuupalni i antialergijski učinak od rimske kamilice. Isto tako kada su u pitanju jaka psorijaza, dermatitis ili jake probavne tegobe, sama kamilica nije dovoljna, i tu je potrebno uključiti i druge biljke.

U kojem obliku se može koristiti kamilica:

• Infuz, uvarak ili čaj – 2 čajne žličice suhe biljke se prelije sa 200 mL kipuće vode (ne kuhati biljku), ostavi stajati 15-20 minuta i procijedi. Svaki put pripremiti svježi pripravak.
• CO2 ekstrakt – visoko koncentrirani biljni ekstrakti dobiveni postupkom superkritične ekstrakcije ugljikovim dioksidom
• Eterično ulje – uvijek koristiti razrijeđeno u baznom ulju (prvenstveno protuupalna ulja – neven, kantarion, tamanu, boražina…)
• Macerat (uljni ekstrakt)– može se napraviti i kod kuće od sušenih cvjetova kamilice i maslinovog ulja
• Hidrolat (cvjetna vodica) – može se koristiti samostalno ili kao vodena faza u kremama
• Tinktura – alkoholna otopina

Neki praktični savjeti za upotrebu kamilice:

• kod pelenskog osipa ili drugih kožnih tegoba hidrolat kamilice se direktno nanese i ostavi da se upije. Nakon toga se može nanijeti krema ili ulje
• za kožne tegobe nanijeti bazno protuupalno ulje (neven, kantarion, tamanu, boražina) i par kapi eteričnog ulja kamilice (ovisno o površini kože)
• za menstrualne bolove ili grčeve u crijevima (uključujući i bebe) nanijeti malo baznog brzoupijajućeg ulja (marelice, lješnjaka) i 2-3 kapi eteričnog ulja njemačke kamilice (kod beba se koristi rimska kamilica)
• poslije vađenja zuba ili kod upale grla grgljati čajem od kamilice par puta dnevno
• hidrolat se može koristiti i za ispiranje rana (ali ne svježih rana koje cure), s time da takav hidrolat ne smije sadržavati ni konzervans ni etanol (alkohol)
• hidrolat se koristi i u obliku obloga za oči kod alergijskog konjunktivitisa
• kupanje u čaju od kamilice – bilo umivanje bilo kupka čisti kožu, smiruje živčani sustav (koža je bogata živčanim završecima). Dovoljno je 1-2x tjedno to napraviti.
• eterično ulje se može koristiti i u difuzeru za smirenje u kombinaciji sa drugim eteričnim uljima poput lavande, mandarine…
• kao oblog se može pomiješati bazno ulje ili macerat kamilice koji si napravila, i u njega se doda eterično ulje kamilice. Nekoliko puta dnevno umočiti gazu ili vatu i staviti na oboljelo mjesto

Kamilica, bez obzira u kojem obliku se koristi, može se kombinirati i sa drugim biljkama, ovisno o tegobi, za postizanje boljeg učinka.

Obje su sigurne i za trudnice i za dojilje, a za bebe i malu djecu se koristi rimska kamilica jer je blaža od njemačke.

Potreban je i mali oprez, moguće su alergijske reakcije (crvenilo, svrbež, osip, kihanje, curenje nosa) kod osoba koje su alergične na neke druge biljke iz iste porodice, Asteraceae, poput tratinčice, stolisnika, ambrozije, pelina, nevena, maslačka, čička, smilja, suncokreta. Isto tako potreban je oprez kod osoba koje koriste sedativne lijekove jer im kamilica može pojačati učinak.

Za kraj, kamilica je bez sumnje najpoznatija ljekovita biljka koju nisu potisnuli ni antibiotici ni suvremeni lijekovi.