Kraljica tvojih crijeva – maslačna kiselina

Petak, 29. kolovoza 2025.

Vjerojatno si čuo/la da je jedenje vlakana dobro za probavu. Jedan od razloga, o kojem se jako malo govori, a možda je među najvažnijima, je stvaranje maslačne kiseline.

Maslačna kiselina poznata je i pod nekoliko drugih naziva, uključujući butirat i butanoičnu kiselinu.

Butirat je masna kiselina kratkog lanca (SCFA – short-chain fatty acids). Većina stanica u tijelu koristi glukozu kao izvor energije, ali stanice u debelom crijevu koriste butirat i bez tog goriva stanice debelog crijeva gube svoju funkciju. U prirodi je prisutna u nekim namirnica poput maslaca, mlijeka, ali u jako malim količinama. Trebao/la bi puno maslaca pojesti (što nije zdravo) da zadovoljiš dnevne potrebe za butiratom. S druge strane ona nastaje u našim crijevima pomoću bakterija kao rezultat fermentacije prehrambenih vlakana. I bez tih dobrih bakterija, fermentacija celuloze i vlakana unesenih hranom ne bi bila moguća.

Prvi puta je identificirana u maslacu, po čemu je i dobila ime, a ujedno je odgovorna za neugodan miris koji se nalazi u užeglom maslacu, parmezanu, povraćanju i tjelesnom mirisu.

U crijevima postoje tri takve kratkolančane kiseline, uz maslačnu, tu su još octena i propionska kiselinu. One zajedno čine između 90 i 95 posto SCFA u tvojim crijevima. A sama maslačna kiselina osigurava stanicama debelog crijeva oko 70 posto njihovih ukupnih energetskih potreba. To ti pišem da shvatiš važnost ove kiseline.

Ove sve tri kiseline su odgovorne između ostalog za redovitu stolicu i opće zdravlje debelog crijeva, normalnu razinu LDL kolesterola, stabilan šećer u krvi i stabilnu tjelesnu težinu. Zapanjujuće, zar ne?

Suvremeni način života je prepun povećanog unosa šećera, umjetnih zaslađivača i masti, konzumiranja alkohola, cigareta, antiseptika i antibiotika, stresa. To sve oštećuje crijeva i ona postaju propusna i to dovodi do raznih upala samih crijeva, probavnih poremećaja (nadutost, grčevi, bolovi, zatvor, proljev) i raznih drugih poremećaja (srčanih, kožnih, mentalnih..)

Zbog toga su butirati iznimno važni.

Pojačana proizvodnja butirata izgrađuje čvršću crijevnu barijeru i pridonosi boljem općem zdravlju.

Kako djeluje butirat u crijevima:

  • pojačava urođeni imunološki odgovor (potiče stvaranje i sazrijevanje imunoloških stanica)
  • osnažuje i stečeni imunitet (pomaže u stvaranju antitijela)
  • povećava antibakterijske, antivirusne i antitumorske sposobnosti imunoloških stanica
  • daje energiju crijevnim stanicama što im omogućava rast te pomaže u održavanju integriteta crijevne barijere (smanjuje propusnost crijeva)
  • potiče stvaranje mucina, sluzi koja oblaže i štiti crijeva
  • održava imunološku ravnotežu i služi kao ključni posrednik koji povezuje crijevnu mikrobiotu s imunološkim sustavom
  • potiče apoptozu tumorskih stanica (samouništenje)
  • inhibira (blokira) stvaranje upalnih komponenata
  • regulira pH crijeva i potiče rast probiotičkih bakterija, a blokira rast patogenih bakterija

Iako ostaje u crijevima, učinci butirata su sistemski:

  • smanjuje upalne procese
  • poboljšava samu funkciju crijeva
  • poboljšava osjetljivost stanica na inzulin što pridonosi boljem reguliranju šećera u krvi (pokazano je da dijabetičari tip 2 imaju znatno smanjeno stvaranje maslačne kiseline u crijevima)
  • povećavaju razinu glutationa koji je glavni antioksidans u tijelu i neutralizira slobodne radikale u crijevima
  • smanjuje rizik od raka debelog crijeva
  • smanjuje kožne tegobe poput dermatitisa, psorijaze, seboreje
  • smanjuje probavne tegobe (bolovi u trbuhu, proljev, grčevi, nadutost)
  • smanjuje upalu kod Chronove bolesti, ulceroznog kolitisa
  • poboljšava moždane funkcije, kognitivne i motoričke – poboljšava učenje i pamćenje, smanjuje anksioznost, depresiju te smanjuje rizik od Alzheimerove I  Parkinsonove bolesti
  • pomaže u metabolizmu lipida – u regulaciji ravnoteže između sinteze masnih kiselina i razgradnje masti
  • jača imunitet, smanjuje rizik od autoimunih bolesti

Posljedično pridonosi smanjenju tjelesne težine. Nemoj odmah poletiti i kupiti butirat da bi smršavio/la ako se boriš sa povećanom težinom. Ovo je jedna mala karika koja pomaže u procesu mršavljenja, ali sama za sebe nije dovoljna. Nije čarobni dodatak, ali je koristan uz razne druge faktore.

Najbolji način za povećanje ove masne kiseline u tijelu je povećanje unosa vlakana – svježe voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke i cjelovite žitarice. Drugim riječima, zaposli svoje bakterije nek fermentiraju.

Kod određenih zdrastvenih stanja potrebno je uvesti maslačnu kiselinu kao suplement kroz neko vrijeme u većim dozama. Hranom je nemoguće postići takve doze. Ali iskustvo mi govori, obzirom na način života, da svima treba dodatan unos butirata.

U suplementima najčešće dolazi u obliku Natrijevog butirata. Dnevna doza za postizanje optimalnog učinka 1-2 g, ali kod određenih stanja se ide i sa većom dozom, ali to uz preporuku stručnjaka.

Nuspojave su moguće, većinom probavne smetnje, ali samo ako se uzimaju neke jako velike doze. Inače je bez nuspojava i siguran je kao suplement.

Zapamti, sve što ti se događa u tijelu, kreće iz crijeva. Kao što njeguješ svoju kožu da bi bila lijepa, blistava, mekana, jer se vidi, tako njeguj i svoja crijeva. Iako ih ne vidiš, itekako je bitno da su zdrava.

„Butirat popravlja sluznicu crijeva, kao da se prekrasna povijesna kuća koja je bila oronula vrati u prvobitno stanje“.

Blog

Najnoviji tekstovi

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.